8/07/2011

TAJNI JEZIK NAUKE - Priča III - Šah na fizičkim poljima


Pre nekoliko dana, moj kolega Petar pošalje mi mejl u kojem me je „upozorio“ da nisam napisao još nijedan blog o šahu. Zaista, ne znam kako je to moglo da mi promakne. Govoreći o šahu, jako je teško ne spomenuti mnogobrojne nauke, naročito matematiku. Iako se zvanično svrstava u sport, šah je i umetnost i nauka. Ukoliko pitate slavnog velemajstora Korčnoja, šah je i bolest koju dobiješ u ranom detinjstvu, i do kraja života je neizlečiva i slatka. 
 
Uvek je potrebno imati dobrog suparnika za šahovskom tablom

Pa opet, u kakvoj su vezi zakoni šaha i zakoni fizike?


Odmah da vam kažem – iako neću detaljisati previše o njima, u ovom prvom delu teksta morao sam da nabrojim neke izvanredne igrače koji su studirali fiziku i srodne nauke (poslednji primer vrhunskog šahiste mlađe garde je Vladimir Malakhov, jedan od najperspektivnijih svetskih velemajstora, koji je nuklearni fizičar), kao i velike fizičare koji su poznati kao odlični šahisti. Moja top 10 lista slavnih fizičara (a i odličnih šahista) je :

Vilis Lemb, američki Nobelovac
  1. Karl Viman. Dobio je Nobelovu nagradu za Boze – Ajnštajnove kondenzate 2001. godine, a bio je i pionirski prvak Oregona krajem 60-ih godina prošlog veka. Po mom mišljenju, najbolji šahista među fizičarima – Nobelovcima.
  2. Maks Plank. Dobio je Nobela za otkriće kvanta. Iako se priča da je bio nestrpljiv kao šahista, ipak stoji da je igrao slobodne partije sa nekadašnjim šampionom sveta Emanuelom Laskerom.
  3. Albert Ajnštajn. Nije bio toliko dobar igrač, koliko je voleo da igra partije sa svojim kolegama. Ovde ga navodim kao primer popularizacije igre, što je vrlo bitno. Nije poznato da li je svirao na violini dok su njegovi protivnici razmišljali o narednim potezima. Bio je, kao i Plank, vrlo dobar prijatelj sa Emanuelom Laskerom.
  4. Abdus Salam. Nobelova nagrada za rad na elektroslaboj teoriji 1979. godine. Veliki teorijski fizičar i zaljubljenik u šah.
  5. Rodžer Penrouz. Takođe vrstan teorijski fizičar, poznat po svojim radovima u oblasti kvantne fizike. Zanimljivo je da je u detinjstvu bio veliki šahovski talenat, a kasnije ga je u šahovskoj snazi nadmašio rođeni brat Džonatan, koji je postao velemajstor i čak 10 puta bio seniorski prvak Engleske.
  6. Ričard Fajnman. Nobelova nagrada za kvantnu elektodinamiku 1965. godine. Igrao šah u školi, na splavu, u toples baru, na Univerzitetu, čak i na drvetu u dvorištu jednog Instituta. Mada, od čoveka njegovog profila, ovo nije ništa neočekivano.
  7. Verner Hajzenberg. Uprkos njegovoj teoriji neodređenosti, ljubav Hajzenberga prema šahu bila je VRLO ODREĐENA. Čak toliko, da mu je mentor na fakultetu sugerisao da manje vremena provodi igrajući partije, jer uzaludno troši svoj talenat. 
  8. Vilis Lemb. Dobio Nobela za otkriće fine strukture vodonikovog spektra. Takmičio se aktivno na američkim turnirima početkom 50-ih godina prošlog veka. Interesantno je napomenuti da je u to vreme Amerika imala turnire koji su okupljali ljubitelje šaha među kojma su bile svetske zvezde poput Hemfrija Bogarta, Orsona Velsa...
  9. Albert Majkelson. Nobelova nagrada pripala mu je 1907. za izmerenu brzinu svetlosti. I on je učestvovao na turnirima u SAD, ali je bio nešto slabiji igrač od Vilisa Lemba.
  10. Džordž Gamov. Toliko je mozgao o šahu, da je ostavio i jedan neverovatan (nerešiv, hm) šahovski problem koji glasi:

AKO SA ŠAHOVSKE TABLE IZUZMETE POLJA A1 I H8, PREOSTAĆE JOŠ 62 KVADRATNA POLJA. MOŽE LI SE POSTAVITI 31 DOMINA DIMENZIJE 2X1 TAKO DA BUDU PREKRIVENA SVA POLJA NA TOJ ŠAHOVSKOJ TABLI?


 Evo i jednog pokušaja da se problem reši:

Jedan od neuspelih pokušaja rešavanja Gamovljevog problema. Vidi se da nisu sva polja obuhvaćena

(Do sledećeg bloga, probajte da rešite ovaj problem. Ako ne uspete, uživajte bar u jedinoj zabeleženoj partiji koju su odigrali Ajnštajn i Openhajmer).


Ajnštajn je ubedljivo dobio tu partiju, a ostaje nagađanje da li je ona igrana za vreme projekta Menhetn, ili na Prinstonu 1933. godine, što stoji na zvaničnom sajtu baze šahovskih partija.




3 comments:

  1. Kao neko ko je zaljubljen u shah istom kolicinom kao i u bilijar, da pojasnim, to je velicine kao sva mora na nasoj vrloj plavoj planeti, recicu samo jedno: 31 domina bez ona dva polja na shahovskoj tabli? Dobar pokusaj da se upamti ime tog gospodina xDD

    ReplyDelete
  2. Stvarno je to onda velika ljubav! :-)

    Inace, Dzordz Gamov je toliko bio genijalan lik, da je cesto na predavanjima pricao o sahu i onda pitao studente ko je sta zapamtio od toga :-))

    ReplyDelete
  3. Genijalno,zabavno i poucno)

    ReplyDelete